OSVRTI NA KNJIGE DRUGIH AUTORA:
To sam ja – Tereza Kesovija
Nedavno je svijet ugledala druga autobiografska knjiga Tereze Kesovije. Dvadeset godine poslije objavljivanja njene prve knjige „Libertas“ u kojoj je opisivala ono što joj se dešavalo tokom rata od 1991 do trenutka nastanka djela, u izdanju „Večernjeg lista“ tokom juna 2014. izašla je knjiga „To sam ja“. Radi se o opsežnom djelu koje ima preko 500 stranica od kojih je više od 4/5 autobiografski tekst, a preostali dio knjige sadrži vrlo zanimljive fotografije iz njene bogate karijere, privatnog života i javnih susreta s poznatim osobama, s prostora bivše Jugoslavije, Evrope i cijelog svijeta.
Tereza nas raskošnim opisima uz šarmantnu upotrebu različitih dijalekata i jezika kojima vlada vodi kroz sve faze dosadašnjeg života. Opisuje teško, ali lijepo djetinjstvo u rodnom Dubrovniku i Konavlima, smrt majke, školovanje, život u sretnoj obitelji s ocem, pomajkom i voljenim bratom Perom, talenat za glazbu i, glas koji joj je od malih nogu donosio zapažanje drugih ljudi i nadasve vezanost za kamen dubrovačkih zidina i konavoski kraj. Ne zaobilazi naravno ni nagrade, studij na Akademiji u Zagrebu, velike uspjehe koje ostvaruje kao pjevačica prvo u Jugoslaviji, a vrlo rano i u inozemstvu od Egipta, preko Skandinavije, do Sovjetskog Saveza i kasnije Francuske. Priča je to o ljubavi za muziku i ljude i Božijem daru koji joj i danas donosi mnoštvo susreta i koncerata na kojima publika frenetično pozdravlja njene umjetničke emotivne nastupe u kojima prenosi svoje osjećaje i raspoloženja na prisutne.
Vodi nas Tereza tako kroz historiju ne samo svoju osobnu, nego i hrvatsku, jugoslavensku, evropsku i svjetsku. Otkriva nam detalje svojih susreta i druženja s Titom, Tuđmanom, Mesićem, Charlijem Chaplinom, Rezom Pahlavijem, Peterom Ustinovom, Jamesom Masonom, Gilbertom Becaudom, Msistlavom Rostropovičem, Ivom Pogorelićem, Richardom Burtonom, Sergeom Lamom, Dalidom, Tomom Jonesom, Arsenom Dedićem i Gabi Novak, Zdenkom Heršak, Mirom Stupicom, Nikicom Kalogjerom, Đelom Jusićem, Zdenkom Runjićem, Alfijem Kabiljom i mnogim drugim.
Nije zaobišla ni vrlo privatne detalje svojih odnosa s muževima Mirom Ungarom i Ronaldom Lopatnyjem, borbe s bolestima i česte ljekarske, posebno hirurške intervencije o kojima njena publika uglavnom nije imala pojma, uključujući i detalje o borbi s tumorima na bubregu i u glavi. U svemu tome Tereza ne drami nad svojim problemima, nego ih u knjizi opisuje hronološkim redom uz doze optimizma i humora. Potresni su opisi gubitka brata Pere, njene velike ljubavi Carla Zollia i prijatelja trubadura Marka Breškovića.
Pjevačica i glazbenica koja je posve sigurno puno više od toga (kao da je to malo), napisala je izvrsnu autobiografiju koja se čita u jednom dahu, prenijevši svoje emocije, a ne mistificirajući svoju izuzetnu karijeru, po objektivnim kriterijima, najuspješniju, ne samo na prostoru bivše Jugoslavije, o čemu svjedoči i dodatak s faktografskim podacima o bogatoj međunarodnoj diskografiji i brojnim priznanjima koje je nemoguće prebrojati. Uz nesvakidašnji predgovor čuvenog novinara Pere Zlatara i emotivno obraćanje kolege s klase na Muzičkoj akademiji Arsena Dedića u pogovoru, knjiga sadrži i stihove Margit Antauer „Priča o čovjeku i boru“ koje je Terezina prijateljica posvetila Terezinom ocu Antunu. Na kraju, najtoplije preporučujem čitateljima knjigu „To sam ja“ Tereze Kesovije koja je više od ljetnog štiva za plažu. To je knjiga koju će ne samo Terezini poštovatelji čuvati i kojoj će se vraćati.
Nihad Mešić River, 30.6.2014.
Nedavno je svijet ugledala druga autobiografska knjiga Tereze Kesovije. Dvadeset godine poslije objavljivanja njene prve knjige „Libertas“ u kojoj je opisivala ono što joj se dešavalo tokom rata od 1991 do trenutka nastanka djela, u izdanju „Večernjeg lista“ tokom juna 2014. izašla je knjiga „To sam ja“. Radi se o opsežnom djelu koje ima preko 500 stranica od kojih je više od 4/5 autobiografski tekst, a preostali dio knjige sadrži vrlo zanimljive fotografije iz njene bogate karijere, privatnog života i javnih susreta s poznatim osobama, s prostora bivše Jugoslavije, Evrope i cijelog svijeta.
Tereza nas raskošnim opisima uz šarmantnu upotrebu različitih dijalekata i jezika kojima vlada vodi kroz sve faze dosadašnjeg života. Opisuje teško, ali lijepo djetinjstvo u rodnom Dubrovniku i Konavlima, smrt majke, školovanje, život u sretnoj obitelji s ocem, pomajkom i voljenim bratom Perom, talenat za glazbu i, glas koji joj je od malih nogu donosio zapažanje drugih ljudi i nadasve vezanost za kamen dubrovačkih zidina i konavoski kraj. Ne zaobilazi naravno ni nagrade, studij na Akademiji u Zagrebu, velike uspjehe koje ostvaruje kao pjevačica prvo u Jugoslaviji, a vrlo rano i u inozemstvu od Egipta, preko Skandinavije, do Sovjetskog Saveza i kasnije Francuske. Priča je to o ljubavi za muziku i ljude i Božijem daru koji joj i danas donosi mnoštvo susreta i koncerata na kojima publika frenetično pozdravlja njene umjetničke emotivne nastupe u kojima prenosi svoje osjećaje i raspoloženja na prisutne.
Vodi nas Tereza tako kroz historiju ne samo svoju osobnu, nego i hrvatsku, jugoslavensku, evropsku i svjetsku. Otkriva nam detalje svojih susreta i druženja s Titom, Tuđmanom, Mesićem, Charlijem Chaplinom, Rezom Pahlavijem, Peterom Ustinovom, Jamesom Masonom, Gilbertom Becaudom, Msistlavom Rostropovičem, Ivom Pogorelićem, Richardom Burtonom, Sergeom Lamom, Dalidom, Tomom Jonesom, Arsenom Dedićem i Gabi Novak, Zdenkom Heršak, Mirom Stupicom, Nikicom Kalogjerom, Đelom Jusićem, Zdenkom Runjićem, Alfijem Kabiljom i mnogim drugim.
Nije zaobišla ni vrlo privatne detalje svojih odnosa s muževima Mirom Ungarom i Ronaldom Lopatnyjem, borbe s bolestima i česte ljekarske, posebno hirurške intervencije o kojima njena publika uglavnom nije imala pojma, uključujući i detalje o borbi s tumorima na bubregu i u glavi. U svemu tome Tereza ne drami nad svojim problemima, nego ih u knjizi opisuje hronološkim redom uz doze optimizma i humora. Potresni su opisi gubitka brata Pere, njene velike ljubavi Carla Zollia i prijatelja trubadura Marka Breškovića.
Pjevačica i glazbenica koja je posve sigurno puno više od toga (kao da je to malo), napisala je izvrsnu autobiografiju koja se čita u jednom dahu, prenijevši svoje emocije, a ne mistificirajući svoju izuzetnu karijeru, po objektivnim kriterijima, najuspješniju, ne samo na prostoru bivše Jugoslavije, o čemu svjedoči i dodatak s faktografskim podacima o bogatoj međunarodnoj diskografiji i brojnim priznanjima koje je nemoguće prebrojati. Uz nesvakidašnji predgovor čuvenog novinara Pere Zlatara i emotivno obraćanje kolege s klase na Muzičkoj akademiji Arsena Dedića u pogovoru, knjiga sadrži i stihove Margit Antauer „Priča o čovjeku i boru“ koje je Terezina prijateljica posvetila Terezinom ocu Antunu. Na kraju, najtoplije preporučujem čitateljima knjigu „To sam ja“ Tereze Kesovije koja je više od ljetnog štiva za plažu. To je knjiga koju će ne samo Terezini poštovatelji čuvati i kojoj će se vraćati.
Nihad Mešić River, 30.6.2014.
Knjiga "Geometrija srca" Omera Mešića u izdanju "Bosanske riječi" predstavlja čudesno putovanje snovima i događajima u Bosni i Hercegovini tokom dvadesetog i početkom dvadesetprvog vijeka. S obzirom na porodičnu povezanost potpisnika ovih redova i autora, teško je zadržati emotivni odmak neophodan za neku vrstu objektivne procjene napisanog djela. Naime, Omer u svom djelu, pored ostalih, opisuje lica, stvari i događaje koji su mi bliski. Kad govori o svom ocu, majci ili tetki, radi se o mom amidži, strini i tetki. Stoga i ovaj osvrt ima dodatnu emotivnu notu.
Omer je započeo pisati ovu historiju svog roda nastavljajući ono što je njegov rahmetli otac, Ahmed efendija Mešić, profesor orijentalnih jezika, finansijski stručnjak, prevodilac Rumijeve "Mevlane", imam i šejh Nakšibendijske tekije u Tuzli po kojoj je ona i dobila ime "Ahmed Nurudin" nakon njegove smrti 1994. godine, zapisao o svojoj porodici što je i uključeno u ovu knjigu.
Omer, međutim, ne ostaje samo na porodičnoj povijesti i taksativnim činjenicama, nego jasnim i preciznim jezikom gradi priču o Bosni i Hercegovini, njenim stanovnicima i previranjima koja su uticala na živote svih naših generacija u proteklih stotinu i više godina. Omer Mešić, profesor fizike uvodi na jedinstven način emocije u egzaktne oblasti, pa njegova "geometrija srca" osvaja čitatelja, po mom mišljenju, ne samo nostalgičnim sjećanjima na vremena kad smo bili mladi i slušali Bitlse, nego i zrelim razmišljanjima i rečenicama o roditeljima, djeci, životu, bolestima, ljubavi. prijateljstvu, školovanju, učenju i podučavanju, porodici, prirodi, smrti i svemu onome što čini život.
Od Visokog do Sarajeva, od Tuzle do Beograda, od Hercegovine do Bosne i natrag, u ovom, kratkom, ali emocijama nabijenom i vrlo dobro napisanom, romanu, Omer Mešić javlja se prvi put kao autor literarnog djela i hvala mu što nas je počastio njime. Nadam se da će nas opet ovako obradovati uskoro. Uvjeren sam da će "Nova geometrija" izazvati pozitivne reakcije kod šire čitateljske publike i da neće biti hit samo u užoj i široj porodici. Kvalitet napisanog to garantira.
U Tuzli, 13.4.2014.
Omer je započeo pisati ovu historiju svog roda nastavljajući ono što je njegov rahmetli otac, Ahmed efendija Mešić, profesor orijentalnih jezika, finansijski stručnjak, prevodilac Rumijeve "Mevlane", imam i šejh Nakšibendijske tekije u Tuzli po kojoj je ona i dobila ime "Ahmed Nurudin" nakon njegove smrti 1994. godine, zapisao o svojoj porodici što je i uključeno u ovu knjigu.
Omer, međutim, ne ostaje samo na porodičnoj povijesti i taksativnim činjenicama, nego jasnim i preciznim jezikom gradi priču o Bosni i Hercegovini, njenim stanovnicima i previranjima koja su uticala na živote svih naših generacija u proteklih stotinu i više godina. Omer Mešić, profesor fizike uvodi na jedinstven način emocije u egzaktne oblasti, pa njegova "geometrija srca" osvaja čitatelja, po mom mišljenju, ne samo nostalgičnim sjećanjima na vremena kad smo bili mladi i slušali Bitlse, nego i zrelim razmišljanjima i rečenicama o roditeljima, djeci, životu, bolestima, ljubavi. prijateljstvu, školovanju, učenju i podučavanju, porodici, prirodi, smrti i svemu onome što čini život.
Od Visokog do Sarajeva, od Tuzle do Beograda, od Hercegovine do Bosne i natrag, u ovom, kratkom, ali emocijama nabijenom i vrlo dobro napisanom, romanu, Omer Mešić javlja se prvi put kao autor literarnog djela i hvala mu što nas je počastio njime. Nadam se da će nas opet ovako obradovati uskoro. Uvjeren sam da će "Nova geometrija" izazvati pozitivne reakcije kod šire čitateljske publike i da neće biti hit samo u užoj i široj porodici. Kvalitet napisanog to garantira.
U Tuzli, 13.4.2014.